Vijesti
Ekonomija, 03-12-2011

Predavanja o ekonomskoj krizi

predavanja-o-ekonomskoj-krizi

 

Serija predavanja na temu -Ekonomska kriza i putevi njenog savladavanja-, na kojima su njemački i domaći eksperti predstavili obilježja ekonomskih kriza kroz istoriju održana je u Podgorici.

 

Rukovodilac internacionalnih projekata Zanatske komore Koblenz za Aziju Peter Rechmann je kazao da je posljedica ovakvih kriza parcijalno vraćanje dugova i naveo Rusiju kao glavni primjer devetesetih godina.

-Vraćajući se na istorijsku analizu Rechmann ističe da problemi deficita platnog bilansa ne pogađaju samo poluindustrijalizovane zemlje i zemlje u tranziciji, već i razvijene ekonomije koje su u svojoj ulaznoj fazi dospjele u takvu krizu. On je prezentovao slike ekonomskih kriza u Evropi u periodu 1300-1799. godine, među kojima su najveće krize pogodile i danas najrazvijenije zemlje, Njemačku, Englesku, Francusku, Španiju i Austriju, kazao je.

Bankarske krize, navodi Rechamnn, pogoduju empirijski inostranim dužničkim krizama opisujući ih kao zarazne zbog gubitka povjerenja.
Rechmann je svoju istorijsku analizu dužničke krize prikazao i na primjeru Grčke od 2001. godine tj. od prelaska Grčke na Euro, pa sve do 2011. godine kada je dobila pomoć od strane MMF-a, koja se odnosila na otpis dugova u visni od 50%.

-Eskalacija krize je spiječena zu pomoć tri mjere, a to su Paket EU u vrijednosti od 80 mrd Eura i MMF-a u vrijednosti od 30 mld Eura u aprilu 2010, Paket EU u vrijednosti od preko 109 mld Eura i Otpis dugova od 50%, kazao je Rechamnn.

Rukovodilac odjela za ekonomiju i politiku Zanatske komore Koblenz Rolf Weidmann kao obilježje krize navodi veliki gubitak povjerenja u sposobnost funkcionisanja i solventnost svih aktera kao i evidentnu nesigurnost u međubankarskom trgovanju i velike razlike u kamatama između osiguranih i neosiguranih kredita.

Predavanja su održana u organizaciji Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, Ekonomskog fakulteta, Srednjestaleškog biroa Balkan i Zanatske komore Koblenz.
Na predavanjima je učestvovalo 68 studenata, profesora, privrednika, predstavnika javne uprave i donosioca odluka.